Termin „STEM edukacija“ znači poučavanje i učenje u oblasti prirodnih nauka, tehnologije, inžinjerstva i matematike (akronim STEM potiče od prva četiri slova engleskih riječi za navedene oblasti).

Kada bismo željeli prevesti ovaj akronim u kontekst bosanskohercegovačkog obrazovnog sistema, možemo reći da STEM područje predstavlja edukaciju u oblasti prirodnih nauka (u višim razredima su to većinom zasebni predmeti Biologija, Hemija, Fizika, Geografija), tehnike i informacionih tehnologija (predmeti Tehnički odgoj i obrazovanje i Informatika), te matematike. STEM edukacija uključuje sve obrazovne aktivnosti tokom svih razvojnih perioda, u formalnom, ali i neformalnom smislu (aktivnosti unutar škole, kao i izvan nje). STEM je, zapravo, način poučavanja baziran na interdisciplinarnom pristupu koji je u uskoj vezi sa situacijama i problemima iz svakodnevnog života.

Osnovna ideja STEM pristupa je da se, umjesto fokusa na zasebne, odvojene discipline, poučavanje različitih predmeta koordinira i, ukoliko je moguće, integriše na osnovu poveznica baziranih na praktičnim primjenama. Kako bi naši učenici stekli ključne vještine i kompetencije nužne za njihovo napredovanje u savremenom okruženju, potrebna je promjena trenutne obrazovne paradigme bazirane na nastavnim sadržajima i zaokret prema ishodima učenja i međupredmetnim poveznicama (STEM pristup).

Zajednička jezgra nastavnih planova i programa, koja je za svih šest STEM predmeta sačinjena od strane Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (APOSO) i usvojena u Službenom glasniku BiH, te usvojena od strane nadležnih tijela, predstavlja polaznu osnovu za promjenu pristupa poučavanju od strane nastavnika jer daje jasno definisane ishode učenja i indikatore napredovanja za odgovarajuće razvojne uzraste.

Ono što nedostaje jeste okvir za integraciju / koordinaciju ovih šest predmeta na osnovu identifikovanih poveznica. S obzirom da je jedan od zvaničnih ciljeva obrazovanja u Bosni i Hercegovini osposobljavanje za ekonomiju baziranu na znanju, kao pristup uočavanja poveznica između predmeta odabrali smo odgovarajuće sektore ekonomije zasnovane na znanju. Do sada je poučavanje u našim školama bazirano na nastavnim planovima i programima i eventualno drugim dokumentima koji prate nastavne planove i programe. Oni su napravljeni za svaki predmet posebno i bazirani su na sadržajima ili modulima koje treba predavati. Sada postoji još jedan dokument, a to je Zajednička jezgra nastavnih planova i programa bazirana na ishodima učenja, koja je također napravljena za svaki predmet posebno, ali na drugačijim, savremenijim principima poučavanja.

Kako bismo istakli međupredmetne veze bazirane na sektorima ekonomije zasnovane na znanju, izradili smo Nacrt operativnog nastavnog plana i programa (ONPP) za STEM kompetencije, za svaki od STEM predmeta u kojem su navedene veze s ishodima učenja iz ostalih predmeta. U ovom Priručniku smo pokušali nastavnicima olakšati proces prilagođavanja i primjene nove nastavne paradigme bazirane na ishodima učenja (odnosno primjene Zajedničke jezgre nastavnih planova i programa) i ponuditi drugačiju, inovativniju metodologiju poučavanja koja je bazirana na međupredmetnim poveznicama i primjenama u različitim situacijama, a koje potiču iz sektora ekonomije zasnovane na znanju.

Zajednička jezgra nastavnih planova i programa – okvir za novi pristup poučavanju Polazeći od preporuka Evropske komisije za obrazovanje zasnovanih na promociji ključnih kompetencija i njihovom uključivanju u obrazovni sistem, Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (APOSO) je u 2012. godini identifikovala ključne kompetencije koje treba razvijati u Bosni i Hercegovini, a zatim i započela proces izrade zajedničke jezgre nastavnih planova i programa (u daljem tekstu: ZJNPP) za osam odgojno-obrazovnih područja: Jezičko-komunikacijsko područje, Matematičko područje, Područje prirodnih nauka, Društveno-humanističko područje, Područje tehnike i informatike, Umjetničko područje, Tjelesno i zdravstveno područje i Kroskurikularno i Međupredmetno područje.

U 2018. kompletirana je izrada zajedničke jezgre nastavnih planova i programa zasnovane na ishodima učenja za svih osam odgojno-obrazovnih područja. Pored ZJNPP za ovih šest STEM predmeta, Agencija je izradila i Smjernice za implementaciju ZJNPP kao polazni dokument za reformu sistema obrazovanja koja nam predstoji. Osnovni cilj ovih dokumenata i na njima zasnovane obrazovne reforme jeste promjena nastavne paradigme koja se ogleda u promjeni pristupa poučavanju, u smislu da se u fokus stavlja na ishod učenja, umjesto na sadržaj i metode poučavanja koje su do sada bile temelj za pripremanje i izvođenje nastavnih jedinica. Naime, tradicionalni način izrade nastavnih programa temelji se na sadržaju u smislu da je unaprijed određen sadržaj (tematske jedinice) za poučavanje, a nastavnici trebaju planirati kako taj sadržaj poučavati i ocjenjivati. Drugim riječima, u središtu nastavnog plana su nastavni sadržaji, a time i metode poučavanja tih sadržaja.

Metode ocjenjivanja su također bazirane na ocjenjivanju uspjeha učenika u savladavanju sadržaja koji je poučavan, a ne na procjeni kompetencija koje učenik ima nakon učenja tog sadržaja. Možemo reći da je ovakav pristup nastavi usmjeren na nastavnike i ono što nastavnici trebaju ispredavati, a ne na učenike i kompetencije koje oni trebaju steći. Poseban problem kod ovog pristupa poučavanju predstavlja jasno definisanje i prepoznavanje onoga što bi učenici mogli učiniti ili znati po završetku školovanja. Novi pristup obrazovanju, s fokusom na kompetencije učenika, u odnosu na tradicionalni pristup (usmjeren na nastavnike) zahtijeva pomak ka novom pristupu poučavanju koji je usmjeren na učenike. Model ZJNPP, koji je baziran na jasno definisanim ishodima učenja (kao rezultatima procesa poučavanja i učenja), je model koji u središte obrazovnog sistema stavlja učenike i njegove kompetencije. “Kod takvog pristupa, u prvi plan dolazi ono što sva djeca i učenici tokom razvoja i školovanja trebaju naučiti, što trebaju znati i umjeti uraditi, i koje vrijednosti prihvatati.

Ovakav pristup obrazovanju širi je od pristupa koji školu shvata samo kao mjesto usvajanja znanja i prenošenja činjenica, jer se naglašava da je odgojno-obrazovna ustanova mjesto cjelovitog ličnog i socijalnog razvoja djece i učenika.1 “ Ovakav pristup učenju i poučavanju ima višestruke prednosti, naročito ako imamo u vidu različitu perspektivu samog procesa poučavanja od strane nastavnika i učenika, pri čemu su učenici zapravo fokusirani na ono što će biti predmetom ocjenjivanja, dok su nastavnici do sada bili fokusirani na nastavne sadržaje.

Promjena paradigme, u kojoj je polazna tačka ishod učenja, omogućava bolje razumijevanje učenika (i njihovih roditelja) toga što se od njih očekuje, ali i rasterećenje nastavnika u smislu da nastavnicima omogućava korištenje različitih nastavnih metoda i načina formativnog procjenjivanja i, u konačnici, sumativnog ocjenjivanja koje vodi ka savladavanju određenog ishoda. Na ovaj način postiže se bolja motivacija i posvećenost učenju, podiže samopouzdanje učenika i nastavnika, ali i postiže veća interakcija između njih tokom nastavnog procesa. Reforma osnovnog i srednjeg obrazovanja i promjena fokusa sa sadržaja i metoda poučavanja na ishode učenja je dugotrajan proces koji je započet izradom ZJNPP i ima cilj da podigne nivo kompetencija učenika. Ovaj proces će se nastaviti tokom narednih godina kroz prilagođavanje nastavnih planova i programa okvirnim dokumentima, odnosno ZJNPP koje je pripremio APOSO, na različitim nivoima. Sam proces prilagođavanja nastavnih planova i programa ZJNPP može teći za svako od osam odgojno-obrazovnih područja posebno, što bi bilo pogrešno, naročito imajući u vidu savremene trendove poučavanja koji, pored fokusa na kompetencije odnosno ishode učenja, poseban naglasak stavljaju na kroskurikularne i međupredmetne veze koje doprinose boljem razumijevanju gradiva i većoj motivaciji učenika za rad i napredovanje. Imajući u vidu potrebu za cjelovitom slikom ZJNPP za tri odgojno-obrazovna područja (Matematičko područje,

odručje prirodnih nauka – biologija, hemija, fizika, geografija – i Područje tehnike i informatike) koja pripadaju STEM komponenti poučavanja, s ciljem uočavanja međupredmetnih poveznica baziranih na ishodima učenja povezanim s ekonomijom zasnovanom na znanju, pripremljen je ONPP čiji je cilj uključiti komponentu kroskurikularnosti i međupredmetne povezanosti u buduće nastavne planove i programe, ali i godišnje te mjesečne planove poučavanja samih nastavnika. Prema analizama Evropske komsije, upravo je STEM područje bitno za razvoj ključnih kompetencija i vještina potrebnih za primjene u ekonomiji znanja, stoga je promjena načina i fokusa poučavanja u ovim disciplinama nužna ne samo radi boljih rezultata naših učenika na međunarodnim testiranjima, koja će započeti 2018. godine, nego i radi unapređenja ekonomije Bosne i Hercegovine koja će biti zasnovana na inovacijama i znanju.