Ekonomija zasnovana na znanju – poveznica međupredmetnog pristupa u izradi Operativnog nastavnog plana i programa za razvoj STEM kompetencija.

Osnovni, zvanično navedeni cilj obrazovanja u Bosni i Hercegovini je osposobljavanje za ekonomiju zasnovanu na znanju.

Stoga je upravo ekonomija zasnovana na znanju odabrana kao ključna kroskurikularna i međupredmetna poveznica pri izradi Operativnog nastavnog plana i programa za razvoj STEM kompetencija.

S obzirom na veliki broj ekonomskih sektora ekonomije zasnovane na znanju, te na brzinu napretka nauke i tehnologije, prvi korak pri izradi ONPP-a za razvoj STEM kompetencija je bila identifikacija ključnih sektora ekonomije zasnovane na znanju koji se mogu razvijati i koji bi se trebali razvijati na osnovu resursa raspoloživih u Bosni i Hercegovini.

Na osnovu sugestija lokalnih i međunarodnih eksperata, te imajući u vidu trenutni razvoj i potencijale Bosne i Hercegovine, ali i međunarodne trendove kada su u pitanju savremeni sektori ekonomije bazirane na znanju, identifikovano je sljedećih deset ključnih sektora, s odgovarajućim podsektorima koji ih detaljnije opisuju i navedeni su u zagradama ispod sektora:

1. Informaciono-komunikacijske tehnologije (Softver – glasovne i audiokomunikacije, produktivnost, baze podataka, sigurnost, računarska grafika, internetske stranice; Hardver – ručni uređaji, industrijski kontroleri, računari, senzori, ruteri; Infrastruktura – kablovska, optička vlakna, ruteri, sateliti, predajnici, internet;  Robotika; GPS / navigacija)
2. Poduzetništvo (Mala i srednja poduzeća; Virtualna tržišta – AIR BNB Concept, Ebay, Uber)
3. Poslovanje i finansije (Osiguranje / aktuarstvo; Bankarstvo, valuta i finansijska kapitalizacija; Komercijalno trgovanje, predviđanje; Računovodstvo i finansiranje projekta; Mikrokreditiranje)
4. Proizvodnja energije, prijenos energije, efikasnost (Obnovljivi izvori – solarni, vjetar, biogas, hidroenergija; Reciklaža; Motori i hidraulika – auto, voz, vazduhoplovstvo, građevinarstvo, grijanje i hlađenje, ušteda u građevinarstvu, uštede energije)
5. Savremena poljoprivredna proizvodnja (Prirodni resursi; Biotehnologija; Akvakultura; Prehrambena industrija)
6. Sport (Dizajn sportske opreme; Ekstremni sportovi; Rekreacijski sport, profesionalni, školski; Menadžment u sportu, prehrana sportaša)
7. Tehnologija materijala i visokotehnološka proizvodnja (3-D štampanje; Nanotehnologija (nanomaterijali nanoproizvodi); Kompozitni građevinski materijali; Dizajn; Drvna industrija)
8. Turizam (Seoski / ruralni; Gradski / urbani; Kulturni; Ekološki; Zdravstveni; Vjerski; Lovni i ribolovni; Gastronomski; Sportskorekreacijski; Elitni; Kongresni)
9. Umjetnost, zabava i mediji (Proizvodnja specijalnih efekata; Animacija; Muzička produkcija; Grafički dizajn; Reciklaža, restauracija)
10. Zdravstvo i medicina (Farmakodizajniranje; Biotehnologija; Tehnike snimanja (CT, MMR TD), Medicinska istraživanja; Javno zdravstvo)

Navedeni sektori ekonomije zasnovane na znanju služili su kao ključna poveznica prilikom izrade ONPP-a za razvoj STEM kompetencija, jer je prvi korak u metodologiji njegove izrade bio upravo povezivanje ishoda i/ili indikatora iz ZJNPP za različite razvojne periode s jednim ili više ranije definisanih sektora ekonomije zasnovane na znanju u smislu da su ključne kompetencije koje sugeriše taj ishod (ili grupa ishoda / indikatora) nužne za primjenu upravo u tim sektorima ekonomije bazirane na znanju.

Za svaki od  ishoda / indikatora i svaki od STEM područja navedeni su identifikovani sektori ekonomije bazirane na znanju i dati su primjeri primjene ishoda / indikatora u tim sektorima.

Dodatni argument u prilog odabrane metodologije izrade ONPP-a za razvoj STEM kompetencija je da ovakav pristup doprinosi motivaciji učenika za savladavanje ishoda, jer upravo povezanost izučavanog gradiva sa svakodnevnim životom, ali i zanimanjima koja su učenicima interesantna, doprinosi boljoj motivaciji, a time i većem uspjehu učenika.

Osim toga, razmišljanje o ključnim sektorima ekonomije zasnovane na znanju u kojima je potrebno steći kompetencije koje podrazumijeva svaki pojedinačni ishod učenja pomaže i nastavnicima da se bolje i kvalitetnije pripreme za čas, kao i da osmisle drugačije, zanimljive primjere iz svakodnevnog života koje mogu koristiti u realizaciji nastave.

Ova metodologija doprinosi i osmišljavanju zajedničkih međupredmetnih projekata od strane nastavnika, jer omogućava identifikovanje određenog sektora koji je zajednički za ishode obrađivane u okviru različitih predmeta.