Živjeti s vinom
Vino je obojeno najljepšim bojama. Bojama sunca, zlata, radosti i snage. Bojama koje život čine vječnim. Prožeto mirisom cvijeća ili rajskog voća, ukusom koji izaziva naša čula i raspiruje našu maštu. Vino se pije od kada je vijeka, njime su liječene mnoge bolesti, pisano je i pjevano u slavu vina.
U doba grčke i rimske civilizacije vinogradarstvo i vinarstvo su cvjetali, a znanja o vinu, njegovim vrijednostima i blagodetima prenošena su kroz vijekove.
Hemijski sastav vina je veoma složen. Ono sadrži sastojke ćelijskog soka ploda vinove loze, sastojke nastale tokom i poslije alkoholne fermentacije, kao i sastojke koji su u vino dospjeli tokom autolize ćelija kvasca. Vino može da ima i sastojke koje smo mu, eventualno, sami dodali.
Alkohol etanol je jedan od važnijih sastojaka vina. Izdvojen i posmatran sam za sebe on je u principu toksična supstanca. Zato je važno kod alkoholnih pića uopšte, a to važi i za vino, da se koristi u umjerenim količinama– jedno do dva pića dnevno za muškarce i jedno dnevno za žene. Najpoznatije, pozitivno dejstvo alkohola (etanola), odnosi se na njegovu sposobnost da malo smanji količinu „lošeg“ holesterola. Pošto je ovo smanjenje zaista malo, isti efekat se može postići i nekom fizičkom aktivnošću.
Alkohol u vinu, kako su utvrdili neki naučnici, ima daleko manju toksičnost nego ista količina alkohola u vinskom destilatu ili u rakijama. Pošto je vino piće za uživanje a ne za napijanje, pretpostavlja se da je umjerenost glavni uzrok.
Dok se u vinu uživa, njegov pozitivni uticaj na zdravlje je nesumnjiv. S velikom sigurnošću se može reći da su nebrojena naučna istraživanja čiji je cilj bio da se ustanovi da li vino i alkohol imaju i koja su to njihova pozitivna dejstva na organizam.
Rezultati pomenutih naučnih istraživanja potvrđuju da redovna i umjerena potrošnja crvenog vina može da pomogne u prevenciji određenih kardiovaskularnih bolesti, čak i prevenciji određenih vrsta raka. Ustanovljen je i pozitivan uticaj na smanjenje holesterola u krvi, a potvrđena je i regulativna uloga kod povišenog krvnog pritiska.
Nauka kaže da su glavne supstance, odgovorne za blagotvorno djelovanje na ljudsko zdravlje čovjeka, antioksidansi kojih naročito ima u crvenom vinu kao što je upravo Merlot vinarije Pajić. Oni sprječavaju oksidativne procese u organizmu jer eliminišu „slobodne radikale“, čiji je negativan uticaj na ćelije organizma poodavno utvrđen.
Konzumiranje vina u razumnim količinama, dakle, ima naučno dokazano pozitivno dejstvo na ljudski organizam, ali ono ne može da zamijeni hranu, niti bi trebalo da predstavlja izvor energije.
Ako je vino kroz svoju dugu istoriju bilo najcjenjeniji napitak kod mnogih naroda,onda ga treba poštovati i uvažavati sve njegove pozitivne osobine, jer ih je daleko više od onih negativnih.
Tekst prilagođen iz izvora:
Časopis “Vino”